pise Dr. Muhamed Borogovac

Sastanak BiH "lidera" sa Fuleom o implementaciji presude Finci-Sejdic zavrsio je povoljno za gradjane BiH - polticari se nisu dogovorili kako dalje da rasturaju drzavu. Bolji je i stasus qvo od bilo kakvog njihovog dogovora o promjeni ustava.

Ono sto sokira je cinjenica da su BiH politicari otisli na te pregovore, a da nisu nasli za potrebno da upoznaju narod sa njihovim vlastitim pozicijama. I ne samo to, nego i mediji, a koji zive od informisanja, ne traze od politicara tacnu informaciju o pozicijama pojedinih BiH politicara na pregovorima o Ustavu?! To moze samo jos u Bosni i Hercegovini.

Oni koji predstavljaju narod duzni su da ga obavjestavaju o svojim namjerama. Ovo sto rade BiH politicari pokazuje da su oni samo jedna zavjerenicka skupina izrasla iz komunisticog sistema gdje se narod nista ne pita, sve se oducuje u uskom krugu "vaznih drugova". 

U nedostatku tacnih informacija, Sanad Hadzifejzovic i Mehmed Cero, diskutujuci u CD-u o drzavnoj imovini, upustili su se i u analiziranje problematike pregovora o Ustavnom preuredjenju. U jednom trenutku, Cero objasnjava u kojem pravcu se ide na tim pregovorima i kaze: "Dodik trazi da se drzavna imovina uknjizi na entitete, a Hrvati  traze indirektno biranje clana predsjednistva."Njemu Hadzifejzovic fino kaze, parafraziram: "Pa sta tu Bosnjaci dobijaju: RS-u daju drzavnu imovinu, tj. pravo na disoluciju BiH, a Hrvatima daju da biraju clana Predsjednistva?"Na to Cero odgovara: "Pa Bosnjaci dobijaju da nema treceg entiteta." 

HALOOOOO! Pa ni sada nema treceg entiteta. Po cemu je to neki dobitak za Bosnjake? Zasto bi Bosnjaci ista dali da ne bude treceg entiteta, AKO NI SADA NEMA TRECEG ENTITETA? Nama je dovoljno da drzimo status qvo, da ne idemo u goru katastorfu drzave BiH. A ako dodje do blokade daytonske BiH onda vrijedi prethodno pravno stanje, tj. drzava RBiH, jer jos nije uknjizena drzavna imovina na entitete. Zar je te jednostavne pravne cinjenice tako tesko prihvatiti? Zato, Bosnjaci nemaju potrebe da prave bilo kakve ustupke. Bosnjaci su napravili i previse ustupaka, vec u Daytonu. Dovoljno je npr. da cekamo da za Drzavnog Pravobranioca umjesto Mandica dodje pravnik profesionalac koji ce izvrsiti ispravno "prvo" knjizenje na drzavu BiH. 

Donji clanak je dragocjen bas zbog toga jer je iz njega jasno da samo BiH politicari odluciju o sudbini BiH, i to je oduvijek tako i bilo. Nazalsot, medju sociloloski nepismenim ljudima, npr. i Alijinim sljedbencima, je jos uvijek uvrijezen mit po kojem ne vrijedi internacionalno pravo, nego "svijet odlucuje o nama, a svijet mrzi muslimane, pa dijeli Bosnu". Samo zahvaljujci takvoj inferiornoj i netacnoj slici svijeta, Bosnjaci misle da im neko moze nametnuti "treci entitet". NE MOZE NIKO,  i zato ne smijemo dati nikakave dalje ustupke ako zelimo da prezivimo na ovim prostorima. Drzavnu imovinu trebamo knjiziti iskljucivo na Bosnu i Hercegovinu, ne odstupati od toga, makar nikada ne bilo dogovora sa RS-om i HDZ-om, jer svaki drukciji dogovor je sunovrat u nestanak drzave.

Za posebnu osudu su oni "intelektulaci" koji svjesno pothranjuju prevaru da Fule odlucije o BiH da bi se dodvorili "raji" koja jos vjeruje u te podvale izdajnika. Intelektualci bi trebali da vuku naprijed, a ne da se dodvoravaju primitivnom srednjevjekovnom mentalitetu, po kojem zavjere "kurve Evrope" odredjuju sudbinu "muslimana".

Slijedi clanak iz Oslobodjenja o pomenutom sastanku a Fule-om.

1.2 Sastanak bh. lidera s Fuleom bez dogovora

Oslobodenje 18. januara 2014. 

Lagumdžija: Problem je Dragan Covic

Sastanak bh. politickih lidera s evropskim komesarom za proširenje Stefanom Fueleom u Sarajevu nakon 13 sati završen je jutros bez konkretnog dogovora, javila je Fena.

Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Zlatko Lagumdžija nakon sastanka je zahvalio Fueleovom timu na uloženoj energiji i znanju te istakao da se vidjela iskrena volja kod najveceg broja ucesnika da se stvari pomaknu s mrtve tacke, ali da je "postojao problem koji se zove Dragan Covic".

Naglasio je da je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) "ocigledno došao s namjerom da nema nikakvog rješenja, jer cim smo neki od kompromisa pokušali da postignemo ispostavilo se da Covic ima još zahtjeva".

- Bilo je dosta prijedloga koji su suštinski išli ili ka podjeli Federacije prije svega ili u najmanju ruku ka necem što je uvod u dalji proces rastakanja Federacije pa samim tim i BiH - kazao je Lagumdžija.

To su, istice, stvari oko cega su se bh. lideri najviše sporili.

- Zahtjevi koji su se pojavljivali su išli ka tome da se zaista vidi jedno potpuno nerazumijevanje i neshvatanje potrebe da dodemo do rješenja tim više što je Fuele izašao s konsolidovanim prijedlogom nakon Praga, koji je formulirao u 14 jasnih tacaka, a koji je otišao cak u susret nekim zahtjevima koje je Covic imao u Pragu, a koji nisu nailazili na naše nerazumijevanje - rekao je Lagumdžija.

- Nažalost, 18 godina poslije Dejtona smo zaglavljeni, ali treba naci snage da se krene u smjeru ka Briselu. Neki današnji prijedlozi su bili povratak ispod Dejtonskih principa i dalja razgradnja zemlje. Dobro je da smo otvoreno o tome razgovarali i da se zna tacno šta nece moci - istakao je Lagumdžija.

Dodao je da su svi bili svjesni da treba pronaci rješenje, isticuci aktivnu ulogu i predstavnika SNSD-a i SDS-a.

Navodeci da ne misli da je izravan nacin izbora clana Predsjedništva "potrošen nacin izbora" konstatovao je da "kad se pocelo razgovarati o neizravnom nacinu izbora tek se onda vidjelo koliko smo udaljeni".

Takoder, predsjednik SDP-a nakon sastanka izrazio je zadovoljstvo zbog stavova evropskih predstavnika, jer su po njegovom mišljenju ucinili sve da se dodje do nekog pozitivnog rješenja.

- Fuele je završio sastanak sa recenicom: „Ja sam na kraju svega ohrabren". To je i mene ohrabrilo da posmatram stvari malo drugacije - kazao je Lagumdžija.

Izetbegovic: Nažalost nema pomaka

Zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegovic nakon sastanka bh. politickih lidera s evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fueleom izjavio je da "nažalost nema pomaka", ali da je "ocekivao više od predstavnika Evropske unije da budu striktniji medijatori".

- Stalno se dizala ta ljestvica od HDZ-a. Ovo je vec izašlo iz tracnica implementacije presude Sejdic-Finci. Bili smo spremni izaci u susret opravdanim frustracijama od Hrvata, ali ovo vec izlazi iz tih okvira - kazao je Izetbegovic, dodajuci da se tražio "poseban zakon koji bi bio striktniji od Ustava, da se u Ustav unosu etnicka podrucja..."

- Desetak sati smo se vrtili u krugu. Mislim da su predstavnici Evropske unije mogli da budu odlucniji da neke stvari presjecaju kada krenu u krivom smjeru. To sam ocekivao od njih, a to nisam dobio - istakao je Izetbegovic.