Četvrtak, 19. Juli 2018

 

 

 

17:11:38

Članci

Izdanja iz 2006/1 godine

 |  Kategorija: Uncategorised
 |  Klikova: 22781  | srijeda, 21 Avgust 2013 14:41

http://republic-bosnia-herzegovina.com/2013/components/com_jce/editor/tiny_mce/plugins/article/img/pagebreak.png); color: rgb(0, 0, 0); font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;">

http://republic-bosnia-herzegovina.com/w2013/components/com_jce/editor/tiny_mce/plugins/article/img/pagebreak.png); color: rgb(51, 51, 51); font-family: Tahoma, Helvetica, Arial, sans-serif;">

 br. 387
http://republic-bosnia-herzegovina.com/ - osvježena - Internacionalno izdanje "Glasnika"
1. ZAKLJUČCI DRUGOG ZASJEDANJA PARLAMENTA GRA?ANA BOSNE I HERCEGOVINE
2. TROPRSTO PREDSJEDNIŠTVO BiH I DALJE GURA VELIKU SRBIJU
3. Stvara se osnova za pripajanje entiteta susjednim državama
4. I KONGRES BOŠNJAKA SJEVERNE AMERIKE ODBACUJE DOGOVOR O USTAVNIM PROMJENAMA
5. LAGUMDŽIJA VEĆ OTPISAO "LIVADU" ZVANU RS
6. IZJAVA NEDJELJE: VELIKI NAPREDAK POSLIJE "ETNIČKOG SUKOBA" U BiH
7. SDS podršku ustavnoj reformi uvjetuje ukidanjem presude?
8. PREGLED NAJVAŽNIJIH VIJESTI I IZJAVA BH POLITIČKIH AKTERA

1. ZAKLJUČCI DRUGOG ZASJEDANJA PARLAMENTA GRA?ANA BOSNE I HERCEGOVINE

Usvojeni na skupu održanom 22. marta 2006. godine u Sarajevu, u hotelu Holiday Inn, na kome su učestvovali zastupnici iz Parlamenta Bosne i Hercegovine i Parlamenta Federacije BiH, udruženja građana, nevladine organizacije, nezavisni intelektualci, predstavnici političkih stranaka i građani

ZASTUPNICIMA PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE, GRA?ANIMA I JAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE:

1. Dejtonski sporazum proglašen je nefunkcionirajućim od strane američkog Senata, Evropskog parlamenta, Evropske komisije i Venecijanske komisije, a sama životna praksa učinila ga je prevaziđenim, i identificirala ga kao glavnu kočnicu u funkcioniranju institucija Bosne i Hercegovine i cjelokupnog bosanskohercegovačkog društva, te kao glavnu kočnicu stvaranju uslova za ulazak Bosne i Hercegovine u evroatlantske integracije.

2. Usvajanjem Sporazuma kojeg su potpisali predstavnici šest političkih stranaka (SDA, SDP, SDS, SNSD, PDP, HDZ), nefunkcionirajući Dejtonski ustav bi se pomoću paketa predloženih ustavnih amandmana reafirmirao i legalizirao izvan okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma. Time bi se iz Ustava Bosne i Hercegovine praktično uklonile međunarodne garancije za očuvanje suvereniteta i integriteta Bosne i Hercegovine, sadržane u Dejtonskom mirovnom sporazumu, i stvorile bi se ustavne pretpostavke za disoluciju Bosne i Hercegovine.

3. Usvajanjem paketa predloženih amandmana, kojim bi se legalizirao princip entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i princip etničkog glasanja u Vijeću ministara BiH, uveo bi se dodatni ustavni mehanizam za blokadu čitavog pravno-političkog sistema, čime bi se stvorile praktične pretpostavke za disoluciju Bosne i Hercegovine.

4. Parlament građana zaključuje da su dosadašnje aktivnosti na izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine, kojima se stvaraju pravne i praktične pretpostavke za disoluciju države, izvršene na način koji se može nazvati tihim državnim udarom.

5. Zastupnici u Parlamentu odgovorni su građanima Bosne i Hercegovine koji su za njih glasali, a ne političkim strankama koje su ih kandidirale, i građani ih sada pozivaju na tu odgovornost. Parlament građana poziva zastupnike u Parlamentu BiH da poslušaju glas građana umjesto naređenja stranačkih lidera, i spriječe da pogubni Sporazum o ustavnim promjenama bude prihvaćen u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

6. Ukoliko bi se zastupnici u Parlamentu BiH oglušili o svoju dužnost da zastupaju interese građana Bosne i Hercegovine, te prihvatili Sporazum o ustavnim promjenama kojim bi se stvorile ustavne i praktične pretpostavke za disoluciju Bosne i Hercegovine, oni bi sebe trajno delegitimirali kao zastupnike građana Bosne i Hercegovine, a time trajno delegitimirali i sadašnji saziv Parlamenta Bosne i Hercegovine.

7. Ukoliko bi zastupnici u Parlamentu BiH, prihvatanjem Sporazuma o ustavnim promjenama, otvorili mogućnost legalne disolucije države, Parlament građana zaključuje da takva pravna situacija zahtijeva povratak na ustavno stanje koje je prethodilo potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno povratak na Ustav Republike Bosne i Hercegovine iz 1991. godine, i traži da dođe do reaktiviranja institucija Republike Bosne i Hercegovine koje su bile ustanovljene prema tom Ustavu, kako bi se spriječila disolucija i zaštitio suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Sarajevo, 22. marta 2006. PARLAMENT GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE

2. TROPRSTO PREDSJEDNIŠTVO BiH I DALJE GURA VELIKU SRBIJU

Predsjedništvo je i zvanično pokrenulo inicijativu za promjenu Ustava u utorak 21. marta 2006. Nikakvo iznenađenje kada se zna daje Paravac pravi četnik, da je Jović bio dobrovoljac UDBE u špijuniranju građana Hercegovine i da je Tihić prošao četničku obuku, dok je tobože bio u četničkom logoru. Međutim, na konferenciji za štampu povodom toga historijskog događaja i za Republiku Srpsku koja legalno nastaje, i za Republiku BiH koja legalno nestaje, nije se govorilo niti o slavljeniku, RS, niti o umorenom, Republici BiH, nego o Evropskim integracijama i parama koje ćemo navodno dobiti.

Prema izjavi za štampu, kako je prenijela FENA, Konkretno se govorilo o "Koridoru 5c" i o kreditu od 68 miliona eura, citiram.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je punu potporu Sporazumu predsjednika sedam političkih stranaka o izmjeni Ustava BiH te ga uputilo na daljnju proceduru.

Amandmane na taj sporazum sačiniće Komisija za izradu amandmana, najvjerovatnije do kraja ove sedmice, a zatim ih vratiti na Predsjedništvo, odakle će biti upućeni u parlamentarnu proceduru.

Prihvaćena je Inicijativa za uključenje BiH u Evromediteransko partnerstvo/Barcelona proces, čiji značaj je i u tome što će BiH imati punu potporu članica te inicijative kada je u pitanju izgradnja komunikacija u BiH, prije svega koridora 5c i poboljšanja domaće željezničke mreže.

Predsjedništvo je donijelo Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi sklapanja sporazuma o kreditu između Ministarstva finansija i trezora BiH i "Instituto de credito ofical" Kraljevine Španije za kreditiranje nabavke nagibnih vozova "Talgo" za Željeznice FBiH.

Riječ je o kreditu od 68 miliona eura, s grejs periodom od sedam godina, periodom vraćanja od 15 godina i s 1,25 posto kamata. Jović je naglasio da je to povoljan kredit koji bi trebalo da se realizuje u narednih pet godina. – Kraj citata.

Kao prvo, "konkretno" se o "koridoru 5c" govori već dosta vremena, i to bi u svakoj drugoj državi bila sasvim druga tema od Ustavnih promjena. U stvari, jasna je namjera Predsjedništva da iskoristi podmitljivost i sociološku nepismenost mnogih Bosanaca i Hercegovaca da nas za sitne pare namame u klopku da izgubimo državu. U svakoj drugoj državi bi ih novinari rastrgali nezgodnim pitanjima, u smislu: "Da li vi to pokušavate podmititi građane BiH, ali mnogi od naših novinara radije gledaju svoja posla, nego da rizikuju postavljajući teška pitanja?"

A u pitanju su zaista sitne pare i to bez ikakve garancije da ćemo i dobiti taj mali kredit od 68 miliona eura. Koliko su to sitne pare koje nam nude da bismo izdali državu usporedite sa činjenicom da se za svaki dan rata u Iraku potroši $200 miliona US dolara, dakle tri puta toliko koliko nama nagovještavaju za naš potpis na nestanak naše domovine, I TO SAMO KAO KREDIT KOJEGA ĆEMO NA KRAJU MORATI VRAĆATI.

U stvari, ista ona prevara iz Daytona se ponavlja, ali sada za još mnogo manje pare. Sjetimo se u Daytonu su nam obećali 5 milijardi US dolara pomoći, a ne samo kredita, da bi se "naši" predstavnici odrekli Republike BiH. Tih 5 milijardi su dovoljne za samo 25 dana rata u Iraku, i mi prodadosmo Republiku BiH za sitne pare. Osim toga, većinom te pare nisu ni vidjele Bosnu i Hercegovinu. Odmah su se ovdje po Američkim univerzitetima organizovali razni "eksperti" koji su prionuli na pisanje studija o "reconciliation" tj. o "Istini i pomirenju" u raznim verzijama. Financiranje bjelosvjetskih protuha koje su hodale po "Bosni" i pomalo snimali ponekog "urođenika" Bošnjaka, ili poneku silovanu ženu, je uglavnom pojelo tu, u Daytonu obećanu, "pomoć Bosni i Hercegovini". Lično sam prisustvovao prezentacijama tih projekata na okolnim Bostonskim univerzitetima: MIT, Tufts University, Boston College, Harvard University , Welsley College kao i na drugim adresama u Bostonu.

Kaže se, kada te neko prevari prvi put, onda je on kriv, ali ako te prevari drugi put, onda si ti kriv. Da li će naši poslanici ponoviti grešku iz Daytona i nasjesti na bajke o blagostanju ako još jednom izdaju Bosnu i Hercegovinu znaćemo uskoro. Sada znamo samo to da je sve u njihovim rukama i da svaki onaj ko ima imalo ljudskosti i dostojanstva u sebi neće glasati za Ustavne promjene.

Neka gospoda poslanici poslušaju šta građani BiH, koji su ih izabrali i kojima moraju na kraju položiti račune, misle o entitetima. Neka na primjer posjete web stranice sa peticijama gdje građani BiH masovno traže očuvanje državnosti BiH, ukidanje entiteta i povratak legalnog Ustava Republike BiH umjesto nefunkcionirajućeg ratom nametnutog Daytonskog "sporazuma"  http://republikabih.net/content/Peticije.htm

NACIONALNI KONGRES REPUBLIKE BiH ODBACUJE OVAKVE USTAVNE PROMJENE I POZIVA POSLANIKE SKUPŠTINE BiH DA SE SVOJIM GLASOVIMA SUPROTSTAVE IZDAJI DOMOVINE.

Dr. Muhamed Borogovac

Za Nacionalni kongres Republike BiH

3. Stvara se osnova za pripajanje entiteta susjednim državama

Disolucija Bosne i Hercegovine u slučaju blokade rada državnih institucija ovim dokumentom unaprijed je legitimirana * Izvor totalne i permanentne blokade

Iako je Sporazum o ustavnim promjenama u finalnoj verziji oblikovan na način koji prividno upućuje na unutrašnju konzistentnost koja bi trebala karakterizirati ustavni nacrt suverene države, nekoliko elemenata ovog sporazuma jasno razotkriva da je riječ o dokumentu koji ne predstavlja ustavni temelj suverene i jedinstvene države.
Prije svega, tu je riječ o odredbama koje se nalaze u Članu III - "Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta". Paragraf 3 ovog odjeljka direktno eksplicira da BiH ne posjeduje izvorni suverenitet, nego "preuzima nadležnosti za sva pitanja o kojima se dogovore entiteti, koja su predviđena u Aneksima 5-8 Općeg okvirnog sporazuma ili su neophodna da bi se očuvali suverenitet, teritorijalni integritet, politička neovisnost i međunarodna osobnost Bosne i Hercegovine u skladu s podjelom odgovornosti između institucija Bosne i Hercegovine".

Privremena tvorevina

Imajući u vidu i odredbu iz Paragrafa 2 istog člana, prema kojoj "entiteti imaju pravo uspostaviti posebne paralelne veze sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom države Bosne i Hercegovine, u skladu s evropskim standardima", logično se nameće zaključak da bi u momentu deevolucije suvereniteta i disolucije teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine ove paralelne veze sa susjednim državama mogle predstavljati zakonsku osnovu i za eventualno pripajanje entiteta susjednim državama. Sve u svemu, ovaj odjeljak u potpunosti razjašnjava prirodu potpisanog sporazuma: ovdje nije riječ o sporazumu o promjenama ustava suverene države, riječ je o sporazumu o privremenom prenošenju suvereniteta sa suverenih entiteta na državu, koja je time zakonski uspostavljena kao privremena tvorevina, čija disolucija je, u slučaju blokade rada državnih institucija, ovim dokumentom unaprijed legitimirana.

Imajući u vidu da Dejtonski ustav predstavlja dio internacionalnog mirovnog sporazuma i da je njegova postojnost (a time i postojnost države Bosne i Hercegovine) garantirana potpisima SAD, Hrvatske i Srbije i Crne Gore, usvajanje ovakvog dokumenta - gdje postojnost države Bosne i Hercegovine ne bi bila zagarantirana potpisima relevantnih internacionalnih činilaca, nego isključivo održivošću potpisanog sporazuma između suverenih entiteta - pružalo bi punu zakonsku osnovu za disoluciju države Bosne i Hercegovine na suverene entitete (i za njihovo eventualno pripajanje susjednim državama sa kojima su im odobrene "specijalne paralelne veze"), u slučaju da dođe do blokade rada institucija države. Izvor totalne i permanentne blokade može predstavljati odredba o procedurama odlučivanja Zastupničkog doma iz člana IV, Paragraf 10, stav koji kaže:
"Zastupnički dom će uložiti maksimalne napore da obezbijedi da većina uključuje ne manje od 1/3 poslanika ili članova s teritorija svakog entiteta. (Formulacija iz člana IV, tačka 3.d. primijenjena samo na Predstavnički dom). Dom naroda donosi odluke bez entitetskog načina glasanja.

Entitetsko odlučivanje

U ovom stavu indirektno je ustanovljeno entitetsko odlučivanje u Zastupničkom domu. U praksi to znači da svega jedna trećina zastupnika iz jednog entiteta može blokirati donošenje odluka u Zastupničkom domu na neograničeno vrijeme, bez mehanizma za deblokiranje. S obzirom na to da je ovaj način odlučivanja, prema ovom dokumentu, primjenjiv na bilo koju odluku koju treba donijeti Zastupnički dom, to praktično znači da, ukoliko ova trećina entitetskih zastupnika tako poželi, aktivnost Parlamenta može biti zamrznuta na neodređeno vrijeme, tako da Parlament neće biti u poziciji da donese bilo kakvu odluku, čime će doći do blokade djelovanja i drugih državnih institucija i, u krajnjoj liniji, neminovne disolucije države. Nije teško predvidjeti da bi u ovakvoj situaciji oba entiteta mogla biti saglasna da se suverene ovlasti koje su entiteti ovim sporazumom privremeno prenijeli na državu ponovo trebaju vratiti na entitete, koji bi time mogli steći potpunu suverenost i proglasiti nezavisnost. Izvor neprekidne blokade može predstavljati i odredba iz Paragrafa 7. člana o Vijeću ministara, koja kaže da će "Vijeće ministara nastojati donijeti sve odluke konsenzusom. Ne postigne li se konsenzus, za odluke Vijeća ministara bit će potrebna prosta većina uz potporu barem jednog ministra iz svakog konstitutivnog naroda, uključujući i glas predsjednika Vijeća ministara".

Potpuna paraliza

Teoretski, moguće je i da taj jedan glas potpore iz određenog konstitutivnog naroda (imajući u vidu da je čitav sistem odlučivanja zasnovan na konceptu "konstitutivnih naroda") nikada ne bude prisutan, tj. da ministri iz jednog konstitutivnog naroda blokiraju donošenje odluka u Vijeću ministara, bez mogućnosti da taj mehanizam za blokadu bude demontiran.
Pogotovo ukoliko bi se trenutak aktiviranja ovog mehanizma blokade od ministara iz jednog konstitutivnog naroda podudario s trenutkom aktiviranja mehanizma entitetskog blokiranja odlučivanja u Zastupničkom domu (dakle, praktično, ukoliko bi zastupnici i ministri iz RS tako odlučili), došlo bi do potpune paralize i izvršnih i zakonodavnih institucija države BiH. U takvoj situaciji, jedino bi bilo moguće proglasiti disoluciju države, odnosno aktivirati odredbu o prenošenju suverenih ovlasti države natrag na entitete.

Država može ostati bez Vijeća ministara i Predsjedništva

Teoretski, ali i praktično, s obzirom na realnu političku situaciju u BiH, moguće je da nakon oktobarskih izbora nikada i ne dođe do konstituiranja institucija države. Ukoliko u Zastupničkom domu, zahvaljujući mogućnosti blokade odlučivanja od jedne trećine entitetskih zastupnika, ne bude izabran predsjednik, odnosno Predsjedništvo, ne postoji ni mogućnost predlaganja i biranja mandatara Vijeća ministara (kojeg predlaže predsjednik), a samim tim ni Vijeća ministara. Tako bi država ostala bez jedine dvije institucije izvršne vlasti (predsjednik/Predsjedništvo i Vijeće ministara) koje bi je trebale predstavljati u odnosima s međunarodnom zajednicom, te bi međunarodna zajednica opravdano došla u poziciju da ozvaniči disoluciju države.

Predsjednik Predsjedništva Stranke za BiH

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=14912&z=9&isasp=

4. I KONGRES BOŠNJAKA SJEVERNE AMERIKE ODBACUJE DOGOVOR O USTAVNIM PROMJENAMA

Građane Bosne i Hercegovine u Sjevernoj Americi za državu Bosnu i Hercegovinu vežu ljubav i patriotizam, a odgovorne političare i političke subjekte u Bosni i Hercegovini bi trebala vezati subjektivna, objektivna, politička i moralna odgovornost.

U svojim dokumentima za promjenu Dejtonskog ustava Bosne i Hercegovine {Zaključci KBSA sa Naučnog skupa maja 2005. godine u Torontu, Deklaracija KBSA za ustavne promjene, Apel KBSA građanima Bosne i Hercegovine povodom ustavnih promjena i Saopštenje KBSA povodom ustavnih promjena}, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA}, www. bosniak.org je jasno precizirao vlastiti stav da je Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine nefunkcionalan, neracionalan i nedemokratski. KBSA je naglasio da se svi progovori o budućnosti Bosne i Hercegovine moraju voditi javno i transparentno, uz nadzor građana Bosne i Hercegovine. O sudbini Bosne i Hercegovine ne mogu odlučivati pojedinci ili politički faktori koji su produkovali agresiju i genocid. U svojim dokumentima KBSA podvlači da politički interesi građana Bosne i Hercegovine nisu i ne mogu biti podijeljeni na odvojene nacionalne interese. Dijeljenjem jedinstvenih interesa građana Bosne i Hercegovine na odvojene nacionalne interese, vrši se podjela jedinstvenog tkiva Bosne i Hercegovine na nacionalne teritorije, što na kraju znači raspad bosanskohercegovačkog društva i države.

Pod tim ocjenama i motivima, KBSA je od svih političara i političkih faktora u i van Bosne i Hercegovine zatražio da ozbiljno pristupe ustavnim promjenama. KBSA traži da se država BiH učini funkcionalnijom, racionalnijom i demokratskijom.

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike izražava nezadovoljstvo i zabrinutost oko usvajanja prijedloga ustavnih promjena od strane grupe političkih stranaka. Prijedlog ustavnih promjena nekoliko političkih partija koji je urađen iza leđa javnosti i koji će biti usvojen bez javne rasprave i po hitnom postupku nije na tragu zahtijeva KBSA. Isti prijedlog nije ni na tragu Čikaške, bošnjačko-hrvatske deklaracije o ustavnim promjenama.
Prema navedenom prijedlogu ustavnih promjena u nadležnostima institucija države nema vojske i policije. To znači da Republika Srpska neće prihvatiti kao ustavnu obavezu ono što je Skupština Republike Srpske pod pritiskom međunarodne zajednice već prenijela na državu.

KBSA smatra da navedeni sporazum o ustavnim promjenama nije izraz demokratske procedure i volje, jer su u njemu zanemareni građani Bosne i Hercegovine. Uski krug političkih lidera ni u mnogo razvijenijim demokratijama od bosanskohercegovačke, ne može biti kompetentan da odlučuje o sudbonosnom pitanje svake države i društva {ustav je najsudbonosnije pitanje svake demokratske države i društva}. Čovjek odnosno građanin i dalje ostaje nekonstitutivan u Ustavu BiH. Podržavljeni entiteti i dalje ostaju države u državi. Bosanskohercegovačko društvo i država ostaju kao nejedinstveno političko, ekonomsko i kulturno tkivo.

Obezbjeđenjem entitetskog glasanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine već podržavljeni entiteti će biti potpuno zaštićeni i još više će cementirati genocidnu tvorevinu Republiku Srpsku. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od predstavnika političkih stranaka, gubi svoj politički smisao jer se zastupnici u njemu razvrstavaju po entitetskoj pripadnosti. "Većinsko glasanje u Predstavničkom domu iziskuje minimalan broj glasova od članova iz entiteta. Predstavnički dom će uložiti maksimalne napore da obezbijedi da većina uključuje ne manje od jedne trećine poslanika ili članova s teritorija svakog entiteta." Ovaj stav je jasan i znači da Predstavnički dom glasa entitetski. Praktično sve odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donose se entitetski, uz dodatno etničko glasanje u Domu naroda. To znači da se niti jedna odluka ne može donijeti u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dok je posebno ne usvoje zastupnici iz Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Odlučivanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine je entitetski paritetno i konsenzusno. Svaki entitet ima jedan glas bez obzira na broj stranačkih predstavnika. Parlamentarna skupština nije jedinstveno zakonodavno tijelo već se sastoji iz entitetskih dijelova. Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine "preseljavaju" svoje entitetske parlamente u državni i iza njega nastavljaju djelovati. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine koji se sastoji iz predstavnika političkih stranaka gubi svoj politički smisao jer se predstavnici u njemu razvrstavaju po entitetskoj pripadnosti. Svaki entitet može blokirati donošenje zakona i odluka.
KBSA smatra da predloženim ustavnim promjenama država BiH ne može da funkcioniše. BiH se udaljava od evroatlanskih integracija. Paritetno entitetsko glasanje u kojem jedan glas imaju zastupnici Republike Srpske, a jedan glas zastupnici Federacije Bosne i Hercegovine, praktično direktno ugrožava princip ravnopravnosti naroda. S obzirom na faktičku nacionalnu strukturu u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine, to se svodi na to da Srbi imaju jedan glas, a Bošnjaci i Hrvati zajedno jedan glas. Hrvati su dodatno u podređenom položaju jer nije teško izbrojati da će u Predstavničkom domu biti manjina. Opstrukcija povratka u Republiku Srpsku, koja je bila strateška politička odluka, sada će dobiti ustavnu legalizaciju.

KBSA smatra da neće biti moguće u budućnosti jačati državu, jer se ovim ustavnim aranžmanima entiteti premještaju u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Svaki pokušaj smanjivanja nadležnosti entiteta ojačat će entitete u Parlamentarnoj skupštini, jer je on ustrojen kao mehanički spoj entitetskih predstavnika. Entiteti će svoje interese prebaciti u Parlamentarnu skupštinu i izbjeći mogućim domaćim i stranim pritiscima. U Parlamentarnoj skupštini oni će biti ustavom zaštićeni. Parlament Bosne i Hercegovine neće djelovati kao predstavničko tijelo političkih stranaka i u njemu će se izgubiti različitost političkih interesa koja je inače u svim zemljama motor razvoja i demokracije. I ono malo garancija što je država Bosna i Hercegovina imala Dejtonskim ugovorom sada nestaje. Nestaje i garancija međunarodnih jamaca koji su supotpisnici ugovora, jer će se ustavne promjene ovog puta donijeti bez međunarodne zajednice.

Na kraju KBSA smatra da prihvatanjem modela ustavnih promjena zasnovanog na principima Dejtonskog ustava, postojeća ustavna podjela Bosne i Hercegovine na podržavljenje entitete se legitimira, čime se stvaraju ustavne pretpostavke za disoluciju Bosne i Hercegovine i otcjepljenje Republike Srpske. KBSA još jednom poziva sve odgovorne političare i političke subjekte da poslušaju glas naroda i da u ustavne promjene uključe sve građane Bosne i Hercegovine.

Mr. Sci. Emir Ramić

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike

5. LAGUMDŽIJA VEĆ OTPISAO "LIVADU" ZVANU RS

Upravo sada sam gledao nekih zadnjih deset minuta emisije «Press klub Dayton» i u samo toliko minuta sam čuo izjavu koja me zaprepastila. U cilju da prikaže kako naše istočne komšije nemaju interes za dio RBiH(rs) Zlatko Lagumdžija je rekao «Zar mislite da će se SCG odreći evropskog puta zbog parčeta livade». Pa ljudi zar je ista moglo da se kaže jasnije?!!! Zar je i jedan dio RBiH pa bila to i zadnja zabit «parče livade». Zar za nekoga dio države (a kamo li ČETRDESETDEVET POSTO DRŽAVE) teritorija na kojoj su poginule stotine hiljada ljudi može biti «parče livade». Ili to valjda jeste za njega? Valjda se zato lahko potpisuje predaja tog «parčeta livade»? Mislim da je svima jasno ako i malo hoće da čuju i da skontaju šta taj Lagumdžija, ne znam više ni kako da ga nazovem, hoće?

Almir H.

Almire, ja znam kako da ga nazovem: OTVORENI ČETNIK, gori od Emira Kusturice. On dobro zna da pola Bosne i Hercegovine nije "livada". On to govori jer računa na glupost Bošnjaka, jer on hoće da nas ubijedi da gubitak pola države nije ništa.

Ipak, ne bih mu bio u koži, ni njemu ni Tihiću, niti bilo kojem od poslanika koji budu glasali za izdaju. Bijednici će kad tad ispaštati za izdajnički glas kojim ukidaju državu Bosnu i Hercegovinu, a neki već ispaštaju. Ne postoji ništa na svijetu gore od prezira cijeloga naroda, a upravo to se njima događa. Neka Tihić i Lagumdžija malo pogledaju po Internetu šta narod misli o njima, kakve grozne slike se npr. o Tihiću distribuiraju. Ispod nivoa ovog "Glasnika" je da objavljujemo ili da stavljamo link do takvih odvratnih slika, a mnogi od vas su ih vjerovatno vidjeli. Tihić i Lagumdžija su već sada obezbijedili mjesta u historiji kao prezreni i omrznuti izdajnici i četničke sluge.

Dr. Muhamed Borogovac

6. IZJAVA NEDJELJE: VELIKI NAPREDAK POSLIJE "ETNIČKOG SUKOBA" U BiH

Slijedi izjava Bruce Hitchnera koju je dao u intervjuu Avaza od 20 marta 2006. citiram:

Bruce Hitchner: Po svim kriterijima, takav sporazum jeste nešto ogromno u zemlji koja je prije deset godina grcala u etničkom sukobu koji je uništavao budućnost i živote mnogih.

Autor izjave Hitchner je profesor međunarodnih odnosa na Tafts univerzitetu i predsjedavajući Projekta Dejton, te član tima koji je pokrenuo pregovore o promjenama Ustava BiH. - Kraj citata.

Dakle, Hitchner, mozak ovih ustavnih promjena, i u trenucima kada nam se prikazuje kao prijatelj, tj. kada pokušava da nas ubijedi da prihvatimo ustavne promjene, naziva agresiju iz susjedne države i genocid samo "etničkim sukobom". A u pitanju je Prof. Dr. "međunarodnih" odnosa koji veoma dobro zna razliku između agresije iz susjedne države i sukoba bh etničkih grupa.

Nadamo se da će BH poslanici, koji su svi na mailing listi NACIONALNOG KONGRESA REPUBLIKE BiH i koji primaju ovaj "Glasnik" znati da pravilno ocijene može li se vjerovati Hitchneru, McElhani-ju, Hays-u...te da će odbiti da budu još jednom prevareni, tj. nadamo se da će glasati protiv Ustavnih promjena.

M. B.

7. SDS podršku ustavnoj reformi uvjetuje ukidanjem presude?

Ova stranka zbog kriminalnih radnji u preduzećima "Spekta" i "Matres", kao i u slučaju Privredne banke iz Istočnog Sarajeva, državi treba platiti 1,7 miliona maraka

Glavni odbor SDS-a odlučivat će u subotu hoće li poslanici te stranke u Državnom parlamentu podržati predloženi paket ustavnih promjena, koje je u njeno ime dogovorio predsjednik SDS-a Dragan Čavić. Kako "Dnevni avaz" nezvanično saznaje, u ponedjeljak je na sjednici Predsjedništva SDS-a odlučeno da će ta stranka svoje glasove podrške ustavnim promjenama uvjetovati ukidanjem presude Okružnog suda u Istočnom Sarajevu prema kojoj zbog kriminalnih radnji u preduzećima "Spekta i "Matres" i u slučaju Privredne banke iz Istočnog Sarajeva državi treba uplatiti 1,7 miliona maraka.

KOMENTAR: Ovo je samo prevara, da se onima iz SDA koji se dvoume, olakša da glasaju za promjene. To je ista stvar kao kada je Izetbegović rekao poslanicima Skupštine Republike BiH: "Haj'mo glasati za Daytonski sporazum, svakako će ga Srbi odbiti." Sada vidimo da kako se "Srbi" grčevito bore za Dayton. Istina je SDS će pokušati da dobije što više, pa i skidanje te presude, ali će sigurno glasati za ove promjene, bilo im udovoljeno ili ne u vezi presude, jer oni već likuju zbog dogovorene legalizacije države RS i neće to ugroziti ni zbog jedne stranke.

8. PREGLED NAJVAŽNIJIH VIJESTI I IZJAVA BH POLITIČKIH AKTERA

http://users.skynet.be/orbus/aktua/aktua954.htm
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA 21. mart 2006.

Posjetilaca Online

Ko je na portalu: 89 gostiju i nema prijavljenih članova

© 2018 Online glasnik Bosanskog kongresa. Sva prava zadržana.
Joomla! je besplatan softver objavljen pod GNU General Public License.