Četvrtak, 16. Juli 2020

 

 

 

15:02:26

Glasnici

Izdanja iz 2002. godine

 |  Kategorija: Uncategorised
 |  Klikova: 23007  | Srijeda, 21 Avgust 2013 14:18

Indeks članka

http://republic-bosnia-herzegovina.com/2013/components/com_jce/editor/tiny_mce/plugins/article/img/pagebreak.png); color: rgb(0, 0, 0); font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;">

http://republic-bosnia-herzegovina.com/w2013/components/com_jce/editor/tiny_mce/plugins/article/img/pagebreak.png); color: rgb(51, 51, 51); font-family: Tahoma, Helvetica, Arial, sans-serif;">

Br 226

1. IZETBEGOVICEVA IZJAVA ZA "LJILJAN" O

TUZBI PROTIV JUGOSLAVIJE ZA GENOCID

2. KOMENTAR: IZETBEGOVIC NAM JE NAMIJENIO ULOGU MORALNIH POBJEDNIKA

3. DUG, ZAO DRUG: SLUCAJ PAKISTANSKOG KREDITA

4. ZIVKO RADISIC: RS CE PRIHVATITI ODLUKU

MEDJUNARODNOG SUDA PRAVDE, KAKVA GOD ONA BILA

5. AMERIKANCI MRZE KONJA - Pise Prof dr. Vahid Sendijarevic

PISMA

6. COVJEK JE POLITICKA ZIVOTINJA - jedna prepiska u Bosanskom kongresu

7. KRAJNJI JE CAS DA SE REGISTRUJETE ZA IZBORE

8. DAJEM $1000 ZA FINACIRANJE TUZBE

9. GLASAO SAM ZA DRUGACIJU BOSNU

10. WALTER ZIVI JEDINO OD PRODAJE SVOJIH IZDANJA, JER SE NIJE PRODAO IZDAJNICIMA.

__________________________________________

1. IZETBEGOVICEVA IZJAVA ZA "LJILJAN" O TUZBI PROTIV JUGOSLAVIJE ZA GENOCID

Omeragic: Govori se kako ne postoji odluka

Predsjednistva za Tuzbu u Haagu. Izgleda nevjerovatno

da se to izvlaci kao argument. Ali se da naslutiti

kako postoji presutan dogovor izmedju ove vlasti

Alijanse, medjunarodne zajednice i sprske strane da se

Tuzba povuce. O tome je govorio predsjednik Vijeca

ministara Dragan Mikerevic. Kako Vi gledate na sve ove

igre oko Tuzbe?

IZETBEGOVIC: Postoje dvije vazne, mogu reci odlucujuce

cinjenice: prva, Predsjednistvo Republike BiH donijelo

je odluku o pokretanju Tuzbe, i druga, Tuzba je

prihvacena od Medjunarodnog suda pravde. Postoji i

treca vazna cinjenica: i Jugoslavija je priznala

regularnost Tuzbe, jer je Sudu dala odgovor na nju,

cime se upustila u spor. Protivljenje srpske strane za

nastavak spora pred Medjunarodnim sudom samo je znak

da Srbi procjenjuju da ce presudom biti utvrdjena

cinjenica agresije i genocida. Zasto bi bili protiv

toga da jedna nepristrasna institucija utvrdi sta se u

Bosni i Hercegovini dogodilo 1992.-1995.? Je li to

zelja da se historija ponovo pise na osnovu narodnih

pjesama? Ovo je 21. stoljece i mi hocemo da se

historjia pise na osnovu argumenata i cinjenica, a to

u ovom slucaju znaci na osnovu sudske presude. Zato

nema povlacenja Tuzbe. Povlacenje Tuzbe je izdaja

drzave Bosne i Hercegovine. A sto se tice medjunarodne zajednice, njoj je vazno samo da ovdje odrzi mir, po principu ne talasaj. Pravda ih mnogo ne interesira.

-------------------------------------------------

2. IZETBEGOVIC NAM JE NAMIJENIO ULOGU MORALNIH POBJEDNIKA

Kao prvo primjetimo da Izetbegovic tretira Tuzbu samo kao sredstvo saznavanja istine, a ne i kao srdstvo zadovoljenja pravde. On ne kaze, da ce se Tuzbom dovesti u pitanje Republika srpska buduci da je to jedna od posljedica genocida, nego samo kaze da je Tuzba bitna da se istorija pise objektivno. Bosnjaci su zainteresovani za Tuzbu kao za sredstvo postizanja pravde, a ne samo kao za srdstvo kojim cemo biti proglaseni moralnim pobjednicima. Dakle, gornje Izetbegoviceve izjave, mada veoma patriotski zvuce, su u stvari jos jedna podvala Bosnjacima, jos jedan pokusaj da se marginalizira Tuzba.

Dozvolite da vas podjsetim na nekoliko cinjenica u vezi sa Tuzbom.

Tuzbu je predao Prof Boyle 1993. godine. Sve u vezi sa Tuzbom je islo veoma glatko. Za samo godinu

dana odrzana su dva rocista i na oba je Prof Boyle odnio pobjede. Tada Izetbegovic, iz samo njemu poznatih razloga otpusta Prof. Boylea i naimenuje Sacirbegovica za agenta Bosne i Hercegovine na Internacionalnom sudu Pravde u Hagu. To je bio gotovo smrtonosan udarac Tuzbi. U medjuvremenu su postojali mnogobrojni Izetebgovicevi popkusaji unistenja Tuzbe. Sjetimo se npr. kada je Izetbegovic poslao Filipovica u Beograd da trampi Tuzbu za uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Jugoslavijom. Tada je Prof Boyle hitno otputovao u BiH i dao nekoliko intervjua u kojima je narodu BiH objasniko koliko je znacajna ta Tuzba za nasu buducnost.Objasnio je da se Tuzbom moze ugroziti Republika srpska. To je izdajnike istjeralo na cistinu, i da su unistili Tuzbu svakome bi bilo jasno da su Izetbegovic i Filipovic srpski agenti u BiH. Tako je Prof Boyle tada spasio Tuzbu, da ne bude unistana zarad uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Jugoslavijom. Tada Izetbegovic, preko svoga glasnogovornika Ademira Jerkovica, dramaticno, u udarnom terminu TV Dnevnika, optuzuje Prof Boylea da ga je "izmanipulisao Bosanski kongres kada ga je poslao da brani Tuzbu".

Poslije toga Izetbegoviceva osnovna taktika protiv Tuzbe je bila njegovo stalno odugovlacenje procesa. Uvijek je BiH (Sacirbegovic) u zadnjem trenutku ispunjavala formalnosti koje su drzale Tuzbu u zivotu. Vjerujemo da je Sacirbegovicu bio otezan posao sabotiranja Tuzbe i zbog stranih pravnika, istinskih prijatelja BiH, koji su se zatekli u nasem timu agenata kada je Sacirbegovic preuzeo tim od Boylea. Tuzbu je cuvalo i to sto bi njeno ukidanje bilo priznanje izdaje.

U medjuvremenu su u parlamentima Daytosnke BiH usvajani zakoni kojima se Republika srpska konstituise kao drzava, a BiH gubi drzavnost. Cilj je bio da Tuzbu "pregazi vrijeme", da postane bespredmetna. Kao takva, Tuzba treba dati samo moralnu satisfakciju zrtvama, ali je malo vjerovatno da ce iko biti voljan da ponistava zakone kojima se konstituise Republika Srpska i ozivljava Republiku BiH. Izetbegovic je otpustanjem Boylea, i odugovlacenjem procesa zastitio svoje zivotno djelo, Republiku srpsku, a sada se prikazuje kao patriota koji, eto brine da se SAZNA ISTINA. Izetbegovic cetncima napravi drzavu, a sada se bori da mi budemo moralni pobjednici. Ako neko ne zna: moralni pobjednik.= gubitnik.

To je u sustini stara Izetbegoviceva igra varanja Bosnjaka: Dug korak u losem pravcu, pa onda jedan mali korak u dobrom pravcu; da se ne bunimo.

Ima li iko glogov kolac? - rece jednom pjesnik.

Dr. Muhamed Borogovac

________________________________________________

SLOBODNA BOSNA, 13. jun, 2002. (siri izvodi)

3. DUG, ZAO DRUG: SLUCAJ PAKISTANSKOG KREDITA

Pakistanski kredit Harisa Silajdzica nece se vracati "kao i drugi preddejtonski krediti" kako tvrdi Alija Izetbegovic: vracanje kredita iz

budzeta ne dopusta zakon usvojen upravo u vrijeme Izetbegovicevog mandata u Predsjednistvu BiH

Alija Izetbegovic pristao na ozakonjenje drzavnog diskontinuiteta; Lideri SDA, SDS i HDZ dogovorili se da svaki narod vraca "svoj" ratni kredit

Parlament BiH 1997. godine usvojio Zakon po kome se "priznaje" samo prijeratni i poslijeratni dug BiH -- Pakistanski kredit nije uvrsten u konsolidiranu bilansu vanjskog duga drzave -- Aktuelna vlast o problemu pakistanskog kredita doznala iz kontakata s pakistanskim ambasadorom u BiH Tariqom Azuziddinom -- Domazet "kriv" sto radi po Izetbegovicevom Zakonu -- Zasto pakistanski kredit nije blagovremenom reprogramiran

pise: Asim Metiljevic

"Pakistanski kredit", vrijedan 20 miliona americkih dolara, koji je krajem ljeta 1992. godine, u svojstvu ministra vanjskih poslova BiH, s vladom Islamske Republike Pakistan potpisao Haris Silajdzic, uporno se s

terena ekonomije i prava pokusava premjestiti na teren politike ili, ako

je ikako moguce, na teren predizborne kampanje.

....

Izetbegovic se pred tv kamerama naivno iscudjavao otkuda se "bas u ovom trenutku" pojavio problem vracanja pakistanskog kredita za koji je mislio da je otpisan (!), htijuci time sugerirati kako problem zapravo i ne postoji nego ga je vladajuca Alijansa iskonstruirala u predizborne ciljeve. Nesto slicno, Izetbegovic je ponovio i u nedavnom intervjuu za nedjeljnik Ljiljan, tvrdeci da "ova zemlje placa i druge preddejtonske kredite, pa ce i ovaj, ukoliko ga Pakistan ne otpise", iz cega bi se mogao izvuci zakljucak kako aktuelna vlast namjerno dramatizira problem koji moze, samo da hoce, ocas posla rijesiti.

LUKAVA ODBRANA

Ovakvom Izetbegovicevom odgovoru prethodila je vise konstatacija nego pitanje novinara Ljiljana kako je Ante Domazet, ministar trezora u Vijecu ministara BiH, navodno ustvrdio da BiH nece placati pakistanski kredit buduci da ova drzava nema kontinuitet sa Republikom BiH. "Kao da se hoce reci da BiH postoji od Daytona, a da se sve ostalo brise", konstatira novinar Ljiljana, na sta Izetbegovic uzvraca lukavom "odbranom" Ante Domazeta, za kojeg kaze da, mozda zato sto nije historicar, ne zna da Bosna postoji kao zasebna jedinica vec hiljadu godina! Cijeli problem s vracanjem pakistanskog kredita Izetbegovic je filigranski vjesto doveo u politicki kontekst: Alijansa je dovela na vlast ministre koji negiraju drzavni kontinuitet BiH pa se samo zbog toga jos uvijek ne vraca pakistanski kredit. Inace, drugih prepreka nema, jer "ova zemlja placa i druge preddejtosnke kredite, pa ce i ovaj", kaze Izetbegovic, navodeci malobrojne citaoce Ljiljana na zakljucak da ce se svi problemi s pakistanskim kreditom otkloniti kada s

vlasti sidju ministri kojima BiH nije na srcu i koji joj osporavaju drzavni kontinuitet, poput aktuelnog ministra trezora Ante Domazeta!

PAKISTANSKI KREDIT IZBACEN IZ ZAKONA

Izetbegovic, naravno, ni rijecju nije spomenuo Zakon o vanjskom dugu BiH, usvojen na sjednici Parlamentarne skupstine BiH 16. septembra 1997.

godine (Sluzbeni glasnik BiH, 1/97) kojim se uredjuju pitanja iz domena vanjskog duga BiH. Presucivanje nije slucajno jer je upravo ovim Zakonom, nastao dogovorom politickih prvaka SDA, SDS i HDZ, onemogucena isplata pakistanskog kredita iz drzavnog budzeta. Da apsurd bude potpun,

Ukaz o proglasenju Zakona potpiasao je upravo Alija Izetbegovic, tadasnji predsjedavajuci Predsjednistva BiH. .... Ovim se zakonima uredjuje karakter i servisiranje prijeratnog i poslijeratnog vanjskog duga BiH, odnosno Federacije BiH, pri cemu se dug

nastao tokom rata u Zakonu uopce ne spominje! Kako doznajemo, lideri nacionalnih partija dzentlmenski su se dogovorili da svaki narod placa "svoj" dug nastao u ratu a da se iz drzavnog budzeta placaju samo oni vanjski dugovi nastali prije i poslije rata. Potpuno je nejasno kako su zamisljeni mehanizmi "narodnog vracanja" vanjskog duga mimo oficijelnih,

budzetskih institucija drzave ili entiteta jer se krediti nastali tokom rata, kako smo rekli, Zakonom uopce ne tretiraju.

U drugom clanu Zakona o vanjskom dugu BiH precizira se znacenje pojma vanjskog duga. "Pod vanjskim dugom podrazumijeva se dug nastao prije 2. aprila 1992. godine... te dug nastao 14. decembra 1995. ili poslije tog datuma". ... Kako je pakistanski kredit Haris Silajdzic potpisao koncem avgusta 1992. godine, potpuno je jasno da ne postoji zakonski osnov za njegovu otplatu iz drzavnog ili entitetskog budzeta. Jer da postoji, pakistanski kredit bio bi uvrsten u

bilans vanjskog duga, tim prije sto je bilans vanjskog duga BiH sacinjen

upravo u vrijeme kada je kopredsjedavajuci Vijeca ministara BiH bio Haris Silajdzic.

Izetbegoviceva tvrdnja kako ce ova zemlja platiti pakistanski kredit kao

i druge preddejtonske kredite, lisena je svakog smisla. Naime, "drugi preddejstonski krediti", placaju se u skladu sa Zakonom o vanjskom dugu drzave pa bi za naknadno uvrstavanje pakistanskog kredita u ukupni drzavni dug bila potrebna izmjena postojeceg Zakona, a to podrazumijeva pristanak srpske i hrvatske vecine u Parlamentu BiH, za sta ne postoje ni minimalni izgledi. Prema tome, ne postoji nikakva sansa da se pakistanski kredit placa kao i drugi preddejstonski krediti BiH, kako tvrdi Izetbegovic, presucujuci cinjenicu da takvo sto ne dopusta Zakon usvojen upravo u vrijeme njegovog mandata u Predsjednistvu BiH.

KAMATE PREMASILE GLAVNICU

Aktuelni ministar trezora drzavnih institucija BiH Ante Domazet, u cijem

je opisu poslova i radnih zadataka servisiranje vanjskog duga BiH, samo se pridrzava Zakona koji je, ni kriv ni duzan, dobio u naslijedje od prethodne SDA, SDS, HDZ vlasti, pa je krajnje neposteno njega optuzivati

da ne zeli placati pakistanski kredit "kao i druge preddejtonske kredite

koje placa ova zemlja". Pogotovo je neposteno i necasno optuzivati ga da

pakistanski kredit ne zeli placati jer negira drzavni kontinuitet BiH, kada je posve jasno da je upravo prethodna vlast "ozakonila" duznicki diskontinuitet drzave. Citirani clan Zakona o vanjskom dugu BiH to nedvosmisleno potvrdjuje.

Ali, koliko je Izetbegovicu stalo do drzavnog kontinuiteta BiH, potvrdjuje i cinjenica da ni jedan aktuelni ministar iz Vijeca ministara

BiH, ukljucujuci i ministra trezora Antu Domazeta, nikada i ni na koji nacin od svojih prethodnika nije bio obavijesten o postojanju pakistanskog kredita i eventualnom planu njegove otplate, nego ga je o tome, umjesto Izetbegovica, Silajdzica, Bicakcica i drugih, o tome izvijestio pakistanski ambasador u BiH Tariq Azizuddin! Prethodna je bosnjacka vlast, ciju su okosnicu cinili SDA i Stranka za BiH, pakistanski kredit jednostavno presucivala. Od 1996. godine, kada je na naplatu dospijevala prva kreditna rata, do konca dvijehiljadite godine, pakistanska vlada je na razlicite nacine pokusavala inicirati razgovore o reprogramiranju kredita, predlazuci cak mogucnost njegove otplate u robama i uslugama. O tome svjedoci desetine diplomatskih nota upucenih na Ministarstvo vanjskih poslova BiH (Husein Zivalj), Ministarstvo vanjske trgovine BiH (Mirsad Kurtovic), te Ambasadu BiH u Islamabadu (Faik Uzunovic). Nigdje, ni jednom rijecju, ne spominje se mogucnost otpisa kredita, pa je krajnje neodgovorna izjava Alije Izetbegovica kako

se nada da ce kredit biti otpisan. Jer, da je pakistanska vlada zeljela otpisati kredit, ucinila bi to za proteklih sest godina, kada su kamate na kredit premasile iznos glavnice. .... Podsjecamo, kredit je uzet pod komercijalnim uvjetima, s 5-postotnom kamatom na godisnjem nivou, i trogodisnjim grejs periodom. No, kako je prva kreditna rata trebala biti isplacena davne 1995. godine, sto nije ucinjeno, i kako u medjuvremenu dug nije reprogramiran,

kamate su u ovom trenutku premasile glavnicu i povecavaju se iz dana u dan. ..... ________________________________________________________

9. juni/lipanj, 2002 21:37

4. ZIVKO RADISIC: RS CE PRIHVATITI ODLUKU

MEDJUNARODNOG SUDA PRAVDE, KAKVA GOD ONA BILA

(siri izvodi iz emisije RFE radija)

Zivko RADIŠIC, Clan Predsjednistva BiH

i

Beriz BELKIC, Clan Predsjednistva BiH

Moderator: Omer KARABEG O tuzbi koju je Bosna i

Hercegovina podnela protiv Savezne Republike

Jugoslavije za agresiju i genocid govore dva clana Predsednistva Bosne i Hercegovine – jedan iz Republike Srpske, drugi iz Federacije BiH.

RFE

Vidim da odnos prema tužbi ustvari izvire iz shvatanja karaktera rata u Bosni i Hercegovni. ....

RADIŠIÆ

Na podruèju bivše Jugoslavije u igri su bile dvije

opcije. Jedna koja je èuvala prethodnu Jugoslaviju i

druga koja je od republika pravila nove države.

Konkretno, u sluèaju Bosne i Hercegovine, dva naroda

su preglasala treæi narod. I to je istina. Ali ne

treba sada da se vraæamo tamo gdje smo bili 1991. ili

1992. godine. Mi imamo Bosnu i Hercegovinu kao našu

zajednièku državu koju moramo graditi jaèanjem

medjusobne tolerancije i povjerenja i otklanjanjem

mržnje. A istinu o tome šta je ovdje bilo neka

utvrdjuju institucije koje se bave time, ukljuèujuæi i Medjunarodni sud pravde.

BELKIÆ

Veæ mi je postalo degutantno da svaki put objašnjavam

neke stvari. Narod u Bosni i Hercegovini praktièno

nije imao izbora. U Bosni i Hercegovini je sve

uèinjeno da se rat izbjegne. Nudjene su razne vrste

federacije, ali nije postojala politièka volja da se

bivša Jugoslavija demokratizuje. Beogradski režim je

imao svoju koncepciju, koncepciju dominacije koju je

namjeravao ostvariti upotrebom vojske. Ljudi u Bosni i Hercegovini imali su samo dvije opcije - ili da prihvate diktat i postanu gradjani drugog reda, ili da, kao i drugi, stvore sebi šansu da samostalno odluèuju o svojoj sudbini. Naravno, da su izabrali ovo drugo.

Mi i sada ovdje imamo problema sa ambicioznim

politikama institucija koje hoæe homogenizaciju, koje

hoæe da uvode diktaturu u Bosni i Hercegovini, da

vladaju Bosnom i Hercegovinom.

RFE

Da se vratimo tužbi. Šta æe se dogoditi, gospodine

Radišiæu, ako Haški tribunal donese presudu da je

Miloševiæ odgovoran za genocid u Bosni i Hercegovini,

a ima dosta verovatnoæe da bi se to moglo desiti. Da

li æe to uticati na presudu Haškog suda pravde, s

obzirom da je Miloševiæ bio predsednik Srbije i

Jugoslavije.

RADIŠIÆ

Ništa se neæe desiti sa stanovišta tužbe Bosne i

Hercegovine protiv SR Jugoslavije. Medjunarodni sud

pravde i Haški tribunal za ratne zloèine su dvije

potpuno razlièite institucije, njih ništa ne vezuje.

Jedno je optužba protiv Miloševiæa, a drugo je tužba

protiv države. Medjutim, ja još jednom želim da

naglasim da se tužbom protiv SR Jugoslavije pokušava

suditi i srpskom narodu. Ja sam kategorièno protiv

toga, jer nema kolektivne krivice i odgovornost za

ratne zloèine može biti samo individualna. Zbog toga i

postoji Haški tribunal.

BELKIÆ

Ja stalno govorim, ali ne vrijedi, da se u tužbi Bosne

i Hercegovine protiv SR Jugoslavije ne pominje narod,

pominje se tadašnja politièka struktura države koja je zloupotrijebila povjerenje naroda i èinila radnje koje su bile u suprotnosti sa medjunarodnim konvencijama.

RADIŠIÆ

Ja bih volio da imamo pred sobom tužbu i dopunu tužbe.

Tamo se na stranici 789. govori da je Republika Srpska državotvorni surogat, da je stvorena etnièkim èišæenjem, genocidom i agresijom i da, kao takva, nema medjunarodnu i pravnu validnost. To piše u dopuni tužbe koja je 23. aprila 1998. godine, to znaèi u postdejtonsko vrijeme, napisana i koja predstavlja direktan atak na subjektivitet Republike Srpske, a time je i na dejtonski ustav Bosne i Hercegovine. Zbog toga sam ja, kao èlan Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ocijenio da je ugrožen vitalni nacionalni interes srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i zatražio njegovu žaštitu.

BELKIÆ

Mi možemo zabijati glavu u pijesak i bježati od istine

kad je rijeè o etnièkim èišæenjima koja su poèela

1992. godine i trajala sve do kraja rata, pa i nakon

njegovog završetka. Pogledajte demografsku strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine i uporedite je sa strukturom 1991. godine. Nisu ljudi bježali od vruæe pogaèe. Na kraju krajeva, Bosna i Hercegovina je završila rat kao država sa relativno najveæim brojem izbjeglica. To su èinjenice od kojih ne možemo pobjeæi, sa kojima se moramo suoèiti i pokušati dati satisfakciju tim ljudima.

RFE

Vi tvrdite da je tužba na izvjestan naèin satisfakcija

žrtvama.

BELKIÆ

Ja sam uvjeren da jeste.

RFE

Predstavnici Republike Srpske tvrde da je nakon odluke

da tužba potiv SR Jugoslavije ne bude finasirana iz

budžeta Bosne i Hercegovine, ona praktièno stavljena

ad acta. Kako vi gledate na to, gospodine Belkiæu?

BELKIÆ

Pa, ja mogu samo reæi da niko nije donosio nikakvu

zvaniènu odluku povodom tužbe, niti o tužbi. Ni

Skupština Bosne i Herceogivne, niti Predsjedništvo.

Niti je Medjunarodni sud pravde u Hagu bilo kakvim

svojim potezom to uèinio.

RADIŠIÆ

Ne može se reæi da je odlukom da tužba ne bude

finasirana iz budžeta Bosne i Hercegovine ona

osporena, ili da je na nju na neki naèin stavljen

moratorijum. Bože saèuvaj, to ne mislim. Ali dužan sam

da kažem da od 1993. nikada u budžetu Bosne i

Hercegovine nije bilo stavke o finasiranju pravnog

zastupnika Bosne i Hercegovine pred Medjunarodnim

sudom pravde u Hagu. Ja sam pitao ko je to finansirao,

tražio sam izvještaj o tome kako su trošena sredstva.

Umjesto izveštaja saznalo se da je nekadašnji pravni

zastupnik Bosne i Hercegovine pravio pronevjere i da

je za njim raspisana potjernica.

BELKIÆ

Nema tu nikakve tajne. Pravni zastupnik je bio

finasiran putem donacija. Kada su otkrivene pronevjere

javno je pokrenuto pitanje odgovornosti ondašnjeg

pravnog zastupnika gospodina Šaæirbegoviæa. Ja sam,

medjutim, kao èlan Predsjedništa koje je predlagaè

budžeta, smatrao da za tužbu treba obezbijediti

sredstva iz budžeta. Jer, radi se o državnom poslu,

država tuži državu i normalno je da se takve stvari

finansiraju iz budžeta. Taj prijedlog, medjutim, nije

prošao.

RFE

U Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji

raspoloženje da se odustane u tužbe, nema nijednog

politièara koji bi na to pristao. U Republici Srpskoj,

opet, politièari su jedinstveni u mišljenju da od

tužbe treba odustati. Može li Bosna i Hercegovina, i

pored tog krupnog spora izmedju rukovodstava

Federacije i Republike Srpske, normalno funkcionisati?

RADIŠIÆ

Mislim da može. Jer, mi smo opredjeljeni da gradimo

pravnu državu.

BELKIÆ

..... Važno je, medjutim,

slijedeæe: rijeè je o tužbi države protiv države, ne

protiv naroda, niti protiv Republike Srpske, jer bi to

znaèilo da je država samu sebe tužila. Kada se to

shvati, stvari æe se relativizirati, budite sigurni.

KOMENTAR: Dakle to je upravo ono sto je Izetbegovic i zelio postici: Toliko daleko se odmaklo u legalizaciji Republike srpske, da se sada otvoreno govori da Tuzba za Genocid ne ugorzava Republiku srpsku, mada je Republika srpska glavna posljedica tog genocida.

________________________________________

5. AMERIKANCI MRZE KONJA – BOSNJACI VOLE CECU

"JERBO ONA LEPO PEVA" ILI "MOZDA TAKO SVIJET HOCE"

Pise: Prof. dr. Vahid Sendijarevic

Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Po prvi put u istoriji amerike se desilo da su Amerikanci, koji su inace ljubitelji zivotinja i predvode svijet u zastiti zivotinja ciji je opstanak ugrozen, neskriveno iskazali mrznju prema jednoj zivotinji, i to jednom konju po imenu "War Amblem" (u prevodu - Ratni amblem). Mrznja je iskazivana javno, na radiju, televiziji, u novinama i to samo zato sto je vlasnik tog konja jedan od saudijskih princeva, a konj je pred trku u Belmont-u imao sansu da osvoji sve tri najvece utrke u Americi u istoj godini, "Triple Crown" (u prevodu - trostruku krunu), sto je u ukupnoj dvijestogodisnjoj tradiciji ovog sporta u Americi uspjelo da postigne samo jedanest konja. Konj po imenu Affirmed je posljednji na listi "ovjekovjecenih" konja koji je 1978. uspio osvojiti trostruku krunu. Podignut mu je spomenik, i njegovu smrt su prije nekoliko sedmica obiljezila sva sredstva infromisanja u Americi, kao da je u pitanju bila smrt najveceg sina amerike. Trka u Belmontu je odrzana u subotu, 8-mog juna, bez prisustva princa, koji nije mogao izdrzati pritisak i neskrivenu mrznju amerikanaca i stotinu hiljada gledalaca koliko ih se okupilo na hipodromu.

Od princa se zahtjevalo da se javno ogradi od dogadja u Njujorku koji se desio 11. septembra prosle godine sto on nije prihvatio uz obrazlozenje da je on samo poslovan covjek, a ne i politicar, itd. Bilo kako bilo, Amrikanci su iskazali ljutnju prema Amerikancu koji je konja prodao princu, i Amerikancu koji je prihvatio da radi kao trener za princa, i na kraju mrznju prema SAMOM KONJU.

Svaki onaj koji ima bilo kakve veze sa dogadjajima od 11. septembra, kada je poginulo oko tri hiljade nevinih zrtava terorizma, nema mjesta u srcima Amerikanaca, pa makar to bio i konj. Kod nas Bosnjaka je drugacije. Ceca je bila udata za covjeka koji je ucestvovao u organizovanju i pokolju preko stotinu pedestet hiljada Bosnjaka, silovanju desetine hiljada Bosnjakinja, rusenju dzamija i harema i svega muslimanskog, rastjerivanju pola Bosne u svijet, ali mi jos uvijek volimo Cecu "jerbo Ceca lepo peva". Kada sam to pokusao objasniti mojim bliskim americkim prijateljima, gledali su me u cudu i nista nisu shvatili, mozda i zato sto Amerikanci nisu gradjani svijeta pa vole svoju domovinu (otadzbinu), drzavu, naciju, zastavu, himnu, sestre, oceve, majke, bracu, komsije, svoj narod, a mrze i ubijaju svoje neprijatelje i mrze sve one koji su na bilo koji nacin povezani sa njihovim neprijateljima. Presdjednik Bush je to ovako rekao: "vi ste ili sa nama ili protiv nas". Sto se tice nas Bosnjaka, mi smo "gradjani svijeta", neka se sa drzavama, nacijama, zastavama, himnama zabavljaju drugi, a mi cemo sa nasim receptima za pitu i sjecanjem na neninu seharu

i sogan dolmu u svijet. Nama nije bitno sto je Ceca bila udata za

covjeka koji je organizovao pokolj nase brace, oceva, djece, komsija, prijatelja, znanih i neznanih Bosnjana, silovanje nasih sestara, nena, majki, komsinica, i znaninh i neznanih Bonsjakinja, "jerbo ona lepo peva" ili "mozda tako svijet hoce". _____________________________________________________________________________

PISMA

6. COVJEK JE POLITICKA ZIVOTINJA

Uvazena Gospodo,

Koristim ovu priliku da Vas lijepo poselamim, a ujedno i

upitam za par savjeta.

Prije svega da vam se predstavim. Zovem se S....

O.......... Rodjen sam u Srebrenici i tamo sam zivio sve

do 1995. Mozda bih i sada tamo bio da ste Vi slucajno

bili na mjestu nekih drugih ljudi; koji su se samo igrali nasim zivotima.

Medutim, ja sam sada trenutno u Italiji. Zavrsio sam internacionalni college: United World College of the Adriatic. Momentalno razmisljam da nastavim dalje skolovanje u SAD. To je poteska odluka za jedno djecaka da ide u Ameriku da studita politicke nauke, a tamo nema ama bas nikoga da ga ceka. Pa zato bih Vas zamolio da mi napisete da li ima fakultet politicki nauka gdje vi trenutno predajete i Vas supruga. Tom prilikom bi mi ucinili veliku uslugu, odnosno da mi posaljete web stranicu fakulteta politickih nauka, ako ima.

U svakom slucaju, meni ce biti mnogo drago da mi date Vase misljenje o svemu ovome sto sam vec prethodno rekao. Koliko je dobra moja ideja da se u buducnosti bavim politikom umjesto da budem neki menadjer, pravnik ili inzinjer.

Zeljno ocekujem Vas odgovor.

Lijep selam,

S. O.

--------------------------------------------------------

Dragi Semso,

Drago mi je da si mi se javio. Sto se tice politike, kazu da je covjek politicka zivotinja. Ako nije politicka, onda ostaje samo ono zadnje, zivotinja, i to ne u negativnom smislu, neko kao neko cijom sudbinom upravljaju drugi. U Rimskom carstvu ljekari su bili robovi, ucitelji su bili robovi, muzicari su bili robovi, inzenjeri su bili robovi, sportisti su bili robovi. Gospodari su bli politicari; tako je bilo, tako jeste i tako ce biti do zgorenja (kraja) svijeta, jer je to u prirodi stvari, u prirodi ljudi - upravljas svojom sudbinom i sudbinom drugih, ili drugi upravljaju tvojim zivotom; i tu nema izmedju.

Prema tome, ne samo da treba da studiras politicke nauke nego i da se bavis politikom tako da nam se ne ponovi da se nasi neprijatelji i izdajnici bave politikom i odredjuju nasu dobrobit, a mi cekamo da nas cuvaju Ujedinjene Nacije.

Na svakom od vecih americkih univerziteta ima studij politickih nauka. U Micigenu ima 15 univerziteta i gotovo svi imaju studij politickih nauka. Jedan od univerziteta gdje mozes potraziti informacije je Wayn State University, Detroit, Michigan.

Definitivno preporucujem University of Michigan, Ann Arbor, Michigan, USA. To je jedan od najboljih univerzitetat za politicke nauke u SAD.

Puno pozdrava i da ostanemo u kontaktu.

Prof. Vahid Sendijarevic

Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

_________________________________________________

7. KRAJNJI JE CAS DA SE REGISTRUJETE ZA IZBORE

Do 20. juna/lipnja 2002. traje kampanja registracije biraca s boravkom izvan Bosne i Hercegovine za Opce izbore u BiH koji ce se odzati 5. oktobra/listopada 2002. Za razliku od prethodnih ovogodisnje izbore priprema i posve samostalno bez udjela OSCE-a, obavlja Izborna komisija BiH kojom predsjedava gdja. Lidija Korac.

Prema tvrdnji tajnika Izborne komisije, Zorana Djokovica kampanja registracije biraca izvan BiH otpocela je sredinom ozujka 2002. slanjem registracijskog materijala na, komisiji poznate adrese drzavljana BiH. Prema njegovim rijecima veliki broj odaslanog registracijskog materijala je vracen uslijed netocne adrese. Navedeni podaci su vjerojatni obzirom da se uglavnom radi o onim drzavljanima BiH koji su tijekom rata (1991.-1995.) protjerani iz svoje drzave i kao takvi su jos uvijek u potrazi za boravistem.

PREPORUKA Bosanskog kongresa: Svim bosanskohercegovackim patriotima preporucujemo da ni u kom slucaju ne glasaju za izdajnike koji su dogovorili "Sarajevski sporazum" kojim je upropastena presuda Ustavnog suda BiH. Dakle, nemojmo glasati za Lagumdjiju i njegov SDP, Silajdjica i njegovu stranku za BiH. Najbolje je glasati za ljude koji su dokazani kao patrioti u toku rata, a kojih jos uvijek mozemo naci u manjim strankama.

____________________________________________________________

8. DAJEM $1000 ZA FINACIRANJE TUZBE

Merhaba,

Za osnivanje fondacije za Tuzbu, dajem 1000,00 (hiljadu) US dolara Selam.

Mujo, Chicago

----------------------------------------------------------------

Svaka cast Mujo,

to nas nije iznenadilo od tebe. Ti si bio uvijek medju prvima u svakoj akciji Bosanskog kongresa.

Bosanski kongres je prosle godine osnovao humanitarnu organizaciju. Donacije za Tuzbu bi bile "Tax deducible", ako odlucimo da ih skupljamo.

To znaci, za svaku donaciju mi bi poslali potvrdu, i za taj iznos novaca bila bi umanjena porezna osnova donatoru. Medjutim, Bosanski kongres ne zeli da se upusti u taj projekat dok god Prof Boyle nije u timu koji zastupa Bosnu i Hercegovinu. Otvoreno da kazemo, mi znamo da je Kasim Trnka neprijatelj i da mu je jedini cilj da unisti Tuzbu. Jedino zato je on postavljen za agenta, a ne Prof Boyle koji se nudio da to radi Pro Bono,

tj. besplatno, s tim da mu mi, bh patrioti, snosimo samo putne troskove.

Ako Kasim Trnka doista zeli da Tuzba uspije on uvijek moze pozvati Prof Boylea u pomoc.

Buduci da ne vjerujemo Trnki i njegovim kompanjonima u izdaji Izetbegovicu, Lagumdjiji, Silajdjicu, mi ne zelimo da skupljamo novac i tako kompromitujemo i Bosanski kongres. Slutimo da bi taj novac bio uzalud, nenamjenski potrosen. ________________________________________________

9. GLASAO SAM ZA DRUGACIJU BOSNU

Molim vas nemojte ni slucajno da me skidate sa liste. Duhovno bih bio uskracen za predivne komentare i veoma nadahnute patriotske textove o mojoj maticnoj cjelovitoj, a nikako nekoj dejtonskoj Bosni - ovakvoj kakva je sada, Alijina, Harisova i drugih izdajnika. Ja sam glasao za drugaciju, onu cjelovitu pa i sa nasom bracom Sandjaklijama. Zasto optuzuju Sandjaklije? Pa zato sto su sposobniji i hrabriji od mnogih Bosanaca, i sto su dosli, a nisu morali doci da proljevajusvoju krv u Bosni. Srbi ih strasno mrze i boje se njih, ali zasto to neki od nasih cine?.

Maxuz selam svim clanovima bosanskog kongresa;

Hamid Atikovic rodjeni Bosanac - Tuzlak sada na Floridi.

Slobodno me prihvatite kao jednog od vasih

mnogobrojnih clanova koje imate diljem svijeta.

___________________________________________________

10. WALTER U AMERICI

Znamo da su citaoci "online glasnika" korisnici interneta, i da su veoma dobro informisani, te da uglavnom nisu zainteresovani za pretplatu na "Waltera". Medjutim, ima mnogo starijih Bosanaca i Hercegovaca u Americi koji ceznu za vijestima iz BiH. Pozivamo vas da otprintate slijedece obavjestenje o pretplati na "Walter" i podijelite ga nasim starijim zemljacima. Znajte,

WALTER ZIVI JEDINO OD PRODAJE SVOJIH IZDANJA,

JER SE NIJE PRODAO IZDAJNICIMA.

Pretplata za SAD i Kanadu

Pretplata na:

3 mj. (6 brojeva) - $30

6 mj. (13 brojeva) - $65

Sve cijene su u US$. Postarina uracunata u cijenu pretplate!

Posaljite Money order ili check na adresu:

TheAfan.com, Inc.

35-38 11th Street, 1st Floor

Long Island City, NY 11106

Pay to the order of: AFAN

Memo: Za Walter

ili platite online, pomocu PayPal-a - najbrzeg i najsigurnijeg puta do

pretplate:

Detaljnije informacije mozete naci na stranici:

http://rbih.org

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

22. jun 2002

Posjetilaca Online

Ko je na web-stranici: 327 gostiju i nema prijavljenih članova

© 2020 Online glasnik Bosanskog kongresa. Sva prava zadržana.
Joomla! je besplatan softver objavljen pod GNU General Public License.